|
|
Srce svih životinja je građeno od četiri šupljine, gornja lijeva i desna šupljina se nazivaju pretklijetke, a donja desna i lijeva klijetke. Krv iz vena tijela teče u desnu pretklijetku gdje se kratko zadržava pa se potom kontrakcijom (sistolom) desne pretklijetke istiskuje u desnu klijetku. Sistola desne klijetke istiskuje krv dalje u pluća gdje se opskrbljuje kisikom. Iz pluća zatim teče u lijevu pretklijetku te dalje u lijevu klijetku. Lijeva klijetka predstavlja najveći mišić srca koji istiskuje krv arterijama u sve dijelove tijela. Otvor između pretklijetki i klijetki zatvaraju zalisci koji krv propuštaju u samo jednom smjeru.  Dvije najučestalije bolesti srca kod pasa su mitralna insuficijencija (MI), te dilatativna kardiomiopatija (DCM). Mitralna insuficijencija se vrlo često susreće kod pasa malih pasmina starije životne dobi. Osnova patološkog procesa su degenerativne promjene na srčanim zaliscima koji odvajaju lijevu pretklijetku od lijeve klijetke. Takvi «bolesni» zalisci prilikom sistole klijetke propuštaju krv natrag u pretklijetku (regurgitacija). Zbog zaostajanja krvi u lijevoj pretklijetci u njoj se povećava volumen i tlak krvi što dovodi do zadebljanja i širenja stijenke . Srce u početku još može pojačanim radom nadoknaditi to zaostajanje krvi pa nema kliničkih znakova bolesti. S vremenom povišeni tlak prelazi i na plućne vene i kapilare pa krvni serum izlazi iz krvnih žila i ulazi u tkivo pluća, dakle nastaje plućni edem. Psi s blagom mitralnom insuficijencijom koju srce još uvijek kompenzira ne moraju imati nikakvih simptoma, dok se u kasnijim fazama bolesti javlja kašalj, brzo zamaranje te otežano disanje nakon fizičkog napora. Dilatativna kardiomiopatija je većinom bolest velikih pasmina pasa, a učestalost joj također raste sa starošću. Puno je učestalija kod pasa muškog spola. Kod DCM-a zbog oboljenja srčanog mišića dolazi do gubitka kontraktilne moći srca te vrlo brzo dolazi do proširenja srčanih šupljina. Bolesno, prošireno srce ne može dostatno obavljati svoju sistoličku funkciju te dolazi do pojave simptoma koji ukazuju na zatajenje srca. Tu ubrajamo slabu podnošljivost fizičke aktivnosti, tahikardiju, povećanje abbdomena, edeme po tijelu te depresiju. Kao što je već navedeno, početne simptome bolesti srca vlasnik ne mora primijetiti, oni postaju vidljivi tek kad je bolest uznapredovala. Stoga, redoviti pregledi kod veterinara pomažu pratiti zdravstveno stanje vašeg ljubimca. Što bolest ranije dijagnosticiramo uspješnije je liječenje i bolja je prognoza. U našim ambulantama obavljamo detaljni kardiološki pregled koji uključuje: -klinički pregled -RTG -EKG -ehokardiografija -mjerenje arterijskog tlaka Nakon pregleda i postavljene dijagnoze određujemo odgovarajuću terapiju za vašeg ljubimca koja može uključivati:-lijekove za olakšavanje disanja, jačanje rada srčanog mišića, poboljšavanje cirkulacije i uspostavljanje normalnog ritma -adekvatnu hranu -kontrolirano fizičko opterećenje mr.Ivana Ćapeta dr.med.vet. |